Tortura ou tratamentu dezumanu no degradante
Haree husi perspetiva Protesaun Direitos Umanus nian
- Kazu Timor-Leste
Husi Hercus Pereira dos Santos
 
 
Labarik ida kuandu moris, nia moris iha família ida, komunidade ida no automatikamente moris hamutuk ema seluk. Iha moris tomak sempre halo ligasaun ho ema seluk. Nia sempre presiza ema seluk atu bele moris ho di’ak no moos ema seluk moos presiza nia iha hahú husi ninia família ou iha ninia komunidade.
Ita haree katak, ita nu’udar ema, ita sempre presiza malu atui ta bele moris nu’udar ema loloos. Tanba la iha ema ida maka bele moris mesak iha mundu ida-ne’e. Ita ema por natureza, maka ser sosiál ida ou animál sosiál tuir liafuan ne’ebé Aristóteles uza. Aristóteles dehan katak ema halo ligasaun ba malu ne’e buat ida naturál no sidade maka kriasaun naturál ida. Nia dehan liután katak sidade hotu-hotu eziste por natureza. Forma ho hanoin atu prezerva moris, sidade mosu lori assegura moris di’ak ida.
Ho nune’e maka ita bele deduz katak bazeia ba nesesidade husi ema ida ba ema seluk atu hala'o moris ho di'ak ita ema naklibur hamutuk iha komunidade ida. Enkuantu Aristóteles moos dehan nanis ona katak sidade hotu-hotu sai nu'udar moos komunidade ida iha-ne'ebé komunidade hotu-hotu harii ho hanoin atu hetan buat di'ak ruma.
Tanba ita ema moris iha komunidade ida nia laran ho nune'e ita ema hamosu sistema kontrolu ida, padraun konduta; regra sira, lei atu ita ema bele moris iha armonia nia laran, estabilidade i ba komunidade nia di'ak. Hanesan Saun Tomas de Aquino dehan “ lei maka orden razaun ida promulga husi xefe komunidade ba ema hotu-hotu nia di'ak”.
Ho nune'e maka atu regra sira bele iha autoridade entaun hamosu forma sansaun ba ema sira-ne'ebé maka viola regra sira. Sansaun varia tuir grau gravidade. Dezde husi bolu atensaun, izolamentu husi komunidade, suplísiu, tortura, to'o pena da morte ne'ebé maka iha tempu uluk aplika iha komunidade nia laran no pena sira ne'e eziste iha fatin hotu-hotu no mundu sei sai difisil liután bainhira la iha respeitu ba direitos naturais ita ema nian tanba hamosu husi arrogánsia husi ukun na'in sira tantu husi estadu nu'udar moos husi instituisaun relijioza.
Tortura, tratamentu dezumanu i degradante nu'udar meiu ba ukun na'in sira atu asegura sira-nia ukun iha tempu uluk ou iha nasaun ditadór sira. Maibé depois ukun na'in ditadór sira selu karun loos ho sira-nia hahalok kriminozu sira ne'ebé maka hamosu ta'uk, terrór iha komunidade nia laran ne'ebé maka iha Istória mundiál ita ema nian to'o iha ninia auge maka ho segunda guerra mundial.
 
Só depoizde segunda guerra mundial, ita ema persebe katak iha katástrofe ida, holokaustu ida ne'ebé maka presiza atu hadi'a. Husi ne'e maka mosu Nasoins Unidas ho sistema protesaun ba direitus fundamentais ita ema nian; direitus naturais, direitus inalienáveis, direitus umanus. Tortura, tratamentu dezumanu i degradante ne'e hetan bandu husi Nasoins Unidas. Entaun relevánsia saída husi buat sira ne'e hotu ba Timor-Leste?
Artigu ne'e trata kona-ba oinsá direitos fundamentais moris nu'udar parte integrante ida ba konxientizasaun atu respeitu ita ema no atu proíbe hahalok hotu-hotu ne'ebé tau iha kauza respeitu ba ema no liu-liu iha relasaun ho tortura, tratamentu dezumanu i degradante ba ema nia dignidade. Ho nune'e maka ita sei ko'alia uitoan kona-ba tortura ho ninia evolusaun iha mundu i moos iha Timor-Leste antes invazaun Indonézia nian, iha tempu guerra sivil iha tinan 1975 entre partidos políticos no durante okupasaun ilegál Indonézia nian i moos iha tempu Ukun Rasik An nian tuir Sistema Protesaun Universál Direitus Umanus no moos Sistema Protesaun Estaduál Direitus Umanus iha Konstituisaun no Kódigu Penál Timor-Leste nian.
Ita moos sei haree kona-ba beran laek husi Sistema Protesaun Universál Direitus Umanus hasoru interese husi estados poderesos iha mundu ne'e iha relasaun ho violasaun ba direitus umanus, no iha estudu ne'e, halai liu ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha Timor-Leste.
Tuir Profesór Joao Rosas, direitus umanus mosu depoizde segunda guerra mundiál. Ita hanoin hanesan ho ideia Profesór ne'e nian. Ita haree katak ho funu boot rua nian ne'e (primeira guerra mundiál ho segunda guerra mundiál) provoka sofrimentu makas tebes no xoke forte tebes ba mundu entaun ema balu komesa iha konxiénsia oinsá atu hetan mundu ida ho páz, respeitu ba direitus umanus, liberdade no garantia iha dimensaun direitos sivis i polítikus. Husi ne'e maka sai nu'udar direitus umanus primeira dimensaun.
Ita bele komprende katak iha preokupasaun iha tempu ne'ebá boot liu maka oinsá atu asegura polítika nível mundiál ida ne'ebé maka bele kontribui ba paz no ba estabilidade polítika mundiál, envezde problema ba direitus ekonómikus, sosiál i kulturál.
Iha mundu akadémiku iha konsensu ida relasiona direitus fundamentais ita ema nian ho kódigu Hamurabi (3.800 AC) husi antiga Mezopotámia. Kodifikasaun Hamurabi ne'e maka konsidera nu'udar primeira kodifikasaun ne'ebé trata direitu ba moris, propriedade, onra, dignidade, família no supremasia husi lei sira. Alende husi regra sira ne'e iha moos lei ida ne'ebé hanaran lei 12 tabuas. Lei sira-ne'ebé maka hakerek iha tábua 12. Lei 12 tábuas maka lei ida ne'ebé, alende trata buat hotu ne'ebé iha lei Hamurabi laran, maibé trata kona-ba igualdade entre sidadaun hotu-hotu iha komunidade nia laran. Prinsípiu igualdade, liberdade, protesaun ba direitu sidadaun nian hahú ona iha importánsia iha tempu ne'ebá ho lei 12 tabuas iha sosiedade ne'ebá nia laran. Alende ne'e Cilindro do Ciro moos kontribui ho deklarasaun husi Liurai Persa ba liberdade relijioza no proíbe eskravatura.
 
Iha idade medievál ne'ebé konsidera nu'udar moos idade eskuridaun ne'ebé mosu iha ita nia hanoin maka buat hotu-hotu nakukun ou negativu; terrór no tauk. Maibé iha momentu ne'e maka Igreja Katólika iha influénsia maka'as iha parte hotu-hotu moris ita ema nian no ho nune'e maka Igreja Katólika moos kontribui lori forma definisaun ba direitus fundamentais.
Iha tempu ne'ebá maka Igreja partilla hanoin kona-ba direitu naturál iha-ne'ebé indivíduo ida valorizadu nu'udar kriatura kmo'ok liu Maromak nian. Buat hotu-hotu Maromak maka halo. Ita ema Maromak halo tuir Maromak nia ilas. Iha segundu livru husi Santo Agostinho nian nia dehan katak ita ema Maromak halo tuir Maromak nia ilas, okupa primeiru planu entre kriatura hotu-hotu. Direitus fundamentais maka buat ida ne'ebé maka la bele haketak husi ita ema.
Hamosu moos hanoin ida katak ita ema nu'udar Maromak nia oan. Hanesan hakerek iha Decretum Gratiani katak direitu naturál imutável mosu hamutuk ho kriasaun ema nu'udar ser rasionál. Tuir Santu Agostinho direito naturál nu'udar lei eterna ne'ebé enkuantu razaun ou vontade Maromak nian, preskreve konservasaun orden naturál no proíbe perturbasaun ba orden naturál ne'e. Interesante tebes bainhira Santu Agostinho halo pergunta ida hanesan “Se se la'ós Maromak maka hakerek lei naturál iha ema nia fuan?” Enkuantu Saun Isidoro da Sevilha hateten katak: direitu hotu-hotu ou direitu divinu ou direitu umanu. Direitu divinu bazeia ba natureza, direitu umanu bazeia ba kostume”. Husi ne'e maka konsidera direitu naturál nu'udar direitu ne'ebé mai husi Maromak.
Iha idade ida-ne'e, sosiedade nakfahe ba ba klase tolu; klero (Igreja Katólika), nobreza (dato sira) no povu. Podér klero nian maka boot liu klase rua sira seluk. Estadu haree hanesan konsesaun divinu. Ukun hotu-hotu mai husi Maromak. Liurai haree hanesan Maromak no la iha ema ida maka bele kontra. Ho nune'e maka hamosu Karta Magna 1215 lori limita podér arbitráriu husi Liurai no baraun (dato) sira ho igreja katólika halo ezijénsia balu no limita liurai nia ukun. Ho nune'e maka mosu autór sira balu lori kontra ideia katak Maromak maka kria direitu naturál hanesan doutór igreja nian balu hanorin. Grocio ne'ebé maka fó kontributu importante ba laisizaun ba direitu.
Enkuantu ba John Locke ne'ebé hateten katak direitu naturál la depende ba sidadania nein ba lei estadu ida nian, nein limita ba grupu étniku, kulturál relijioza ida. Ho afirmasaun Locke nian ne'e maka ita bele deduz katak direitu naturál maka direitu universál, ultrapasa kualkér barreira rasa, lian, kór, kontinente no relijiaun. Ita ema simplezmente ita nu'udar ema ita iha direitu naturál. Ba autór sira ne'e direitu naturál la'ós kualkér relijiaun nein kualkér estadu ida maka kria. Mas direitu sira ne'ebé maka iha tanba ita nu'udar ema.
Entaun husi ne'e maka direitu nakfilak husi hanoin katak konsesaun divina, direitu naturál, ba konsesaun husi razaun ita ema nian. Razaun ita ema nian maka hanesan fundamentu ba Direitu. Iha autór balu hanoin katak Karta Magna sai nu'udar embriaun ba Direitus Umanus.
Ho hanoin ida-ne'e maka komesa hamosu deklarasaun sira ho natureza jurídika ne'ebé buka proteje direitus fundamentais sidadaun sira nian. Iha-ne'e hanesan ezemplu maka Habeas Corpus Act tinan 1679, Bill of Right tinan 1689 (Inglaterra), Deklarasaun Virginia (EUA) tinan 1776 hakerek husi George Mason, Deklarasaun Independénsia EUA nian hakerek husi Thomas Jefferson, Deklarasaun Direitus Ema no Sidadaun nian tinan 1789 iha Fransa. Deklarasaun sira ne'e soi afirmasaun ne'ebé buka atu respeita direitus fundamentais sidadaun sira nian no buka limita ukun arbitráriu ne'ebé maka viola direitus fundamentais.
Maibé só entre tinan 1945-1948 maka ita bele ko'alia kona-ba preokupasaun lori buka mekanizmu di'ak ida ba protesaun Direitus Umanus nu'udar direitu universál ema mundu tomak nian. Preokupasaun ne'e mosu tanba segunda guerra mundiál iha ne'ebé maka ema barak tebes maka mate no hetan tortura, tratamentu kruél no dezumanu. Matenek na'in sira haree katástrofe umanidade boot ida-ne'e no halo sira komesa iha ona konxiénsia atu buka oinsá maka sira bele kontribui ba estabilidade no paz mundiál, oinsá maka sira bele prevene akontesimentu ida hanesan ne'e atu la bele akontese tan ba jerasaun futura.
Konxiénsia ne'e lori ema harii Organizasaun Nasoins Unidas lori harii paz mundiál. Organizasaun Nasoins Unidas hamosu ho Karta Nasoins Unidas 26 Juñu tinan 1945 no tama iha vigór 24 Outubru 1945. Husi ne'e maka Asembleia Jerál Nasoins Unidas iha loron 9 Dezembru tinan 1975 aprova Deklarasaun kona-ba Protesaun ba ema hotu-hotu kontra Tortura no pena sira seluk husi Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu ou Degradante ho rezolusaun númeru 3452 XXX.
Ho kria Nasoins Unidas, tinan barak depois, kria Konvensaun Kontra Tortura no pena sira seluk husi Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu ou Degradante ho artigu 33 no konvensaun ne'e adota ho rezolusaun 39/46 husi Asembleia Jerál Nasoins Unidas, iha loron 10 Dezembru 1984 no tama iha vigor iha loron 26 Juñu 1987. Bazeia ba artigu 17 husi konvensaun ne'e, tinan ida depois entrada iha vigor, kria moos Komité Kontra Tortura iha loron 1 Janeiru 1988.
Sistema kontrolu sira ne'e hotu kria lori prevene mundu husi funu, tortura,tratamentu dezumanu no degradante. Mas infelizmente ita sei haree dezde kriasaun sistema sira ne'e to'o agora sei iha funu tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree kazu konkretu maka invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste bainhira iha interese husi EUA ho ninia maluk sira sistema protesaun universál Direitus Umanus la funsiona ou nasaun boot sira tau tiha ba sorin.
            Iha Istória umanidade nian, tortura ou tratamentu dezumanu no degradante mosu nu'udar ida husi meiu ba sira ne'ebé iha interese bele hetan saida maka sira hakarak hetan. Ho nune'e, ita partilla hanoin husi Alpiano, jurista ida husi sékulu III ne'ebé maka hateten iha livru História da Tortura husi Edward Peters, iha pájina 7 ne'ebé maka heteten katak “Por quaestio (tortura) devemos entender o suplício e o sofrimento do corpo com o objectivo de se descobrir a verdade”. Lia-loos ne'ebé maka ema sira-ne'ebé pratika hahalok sira ne'e buka atu hetan. Enkuantu iha pájina 109 iha livru ne'ebé maka hanesan autór refere moos ba tortura ne'ebé maka autoridade polítika halo ho motivu polítiku.
Ita haree katak ezisténsia tortura ou tratamentu dezumanu no degradante iha situasaun barak. Ita hotu hatene katak bainhira ita ko'alia kona-ba tortura ou tratamentu dezumanu no degradante ita hanoin kedas ba estadu sira ho sistema tantu repúblika ditadura no moos monarkia absolutu iha-ne'ebé respeitu ba direitus fundamentais sidadaun sira nian, iha-ne'ebé la eziste demokrasia, liberdade hanoin, la eziste respeitu ba direitu, liberdade no garantia nu'udar rekezitu ba estadu direitu demokrátiku. Infelizmente iha realidade, eziste moos tortura ou tratamentu dezumanu no degradante iha estadu sira ne'ebé hanaran an estadu demokrátiku no moos iha komunidade relijioza nia laran ne'ebé maka uza Maromak nia naran.
Ita bele dehan katak bainhira iha tortura, tratamentu dezumanu no degradante maka interese husi ema sira-ne'ebé maka hakarak atu asegura ho buat hotu-hotu sein respeita dignidade ema nian. Tebes duni ida husi prinsípiu ne'ebé hetan violasaun maka prinsípiu dignidade ema nian, aleinde direitu ba integridade fízika no tau iha perigu moos direitu ba moris. Dezde tempu uluk to'o agora iha forma oioin lori halo tortura ou tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree iha leten katak ida husi kódigu ne'ebé antigu liu trata kona-ba protesaun ba direitus fundamentais sidadaun nian maka kódigu Hamurabi.
Ita la bele haluhan moos katak kódigu ne'e rasik preve moos pena ne'ebé maka kruél liu ne'ebé maka bele soi iha mundu ne'e. Hanesan ezemplu amputasaun, hasai ema nia orgaun no até kastigu ema mate (pena da morte) ho lei ne'ebé hanaran Lei Tailaun. Tortura aplika moos iha tempu ne'ebá. Kódigu Hamurabi ne'e komunga prinsípiu ida nehan selu ho nehan no matan selu ho matan.
Akontese moos ho lei Moises nian iha-ne'ebé maka hateten katak Maromak maka domin mas iha realidade iha moos prátika tortura, tratamentu kruél no dezumanu ba fiar na'in sira ne'ebé konsidera nu'udar maksalak ne'ebé maka viola lei Moises nian. Akontese moos ho relijiaun musulmana. Sempre iha dualizmu entre di'ak no aat, entre domin no “vigansa”; entre respeitu ba ema nia moris no tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha sosiedade hotu-hotu no iha Istória hotu-hotu ita ema nian. Mestre Boot iha Istória hotu-hotu ita ema nian ne'ebé maka mai iha mundu atu lori kontra lei antiga ne'e maka Jesus. Nia hanorin buat ne'ebé maka kontráriu tebes ho hanoin baibain ema nian iha tempu ne'ebá nian bainhira Jesus dehan “Se iha ema ruma basa ó-nia hasan loos, fó tan hasan karuk”.
Tuir Konvensaun Kontra Tortura no pena sira seluk husi Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu ou Degradante Nasoins Unidas nian, husi primeiru artigu, define tortura nu'udar “qualquer acto por meio do qual uma dor ou sofrimentos agudos, físicos ou mentais são intencionalmente causados a uma pessoa com os fins de, nomeadamente, obter dela ou de uma terceira pessoa informações ou confissões, a punir por um acto que ela ou uma terceira pessoa cometeu ou se suspeita que tenha cometido, intimidar ou pressionar essa ou uma terceira pessoa, ou por qualquer outro motivo baseado numa forma de discriminação, desde que essa dor ou esses sofrimentos, sejam infligidos por um agente público ou qualquer outra pessoa agindo a título pessoal, a sua instigação ou com o seu consentimento expresso ou tácito”.
Iha Timor-Leste iha tempu uluk liu eziste tiha ona tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree katak iha kualkér sosiedade iha mundu ne'e mezmu haree hanesan atrazadu tebes, ki'ikoan no la iha sivilizasaun boot maibé eziste, hanesan iha sosiedade boot sira seluk iha mundu ne'e, ierarkia klase sosiál ida. Uluk nanain tortura, tratamentu dezumanu no degradante hamosu husi arrogánsia ita ema nian, husi estratifikasaun klase sosiál iha komunidade nia laran, husi ukun ne'ebé la valoriza povu sira nia direitu nu'udar ema no aplika husi ukun na'in ba ema beran laek, klase sosiál ki'ik sira. Iha sosiedade antiga tradisionál iha Timor-Leste ita hotu hatene iha moos diferensa klase sosiál ne'e no baibain, iha tempu uluk, klase sosiál ki'ik sira ne'e maka hetan terus liu husi tortura, tratamentu dezumanu no degradante.
Iha kazu oioin ne'ebé ita bele rona husi ita-nia katuas-ferik sira kona-ba hahalok tempu uluk nian kona-ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha ita-nia sosiedade nia leet ou ita moos bele hetan iha ema sira nia livru ne'ebé maka hakerek kona-ba situasaun ne'e hanesan iha livru husi Kapitaun José S. Martinho ne'ebé maka hakerek ninia livru ho títulu Timor Quatro Séculos de Colonização Portuguesa iha pájina 22 nia konta katak “quando um timorense praticava o simples roubo de um cabrito, cortavam-lhe a mão, colocando-a junto da cabeça do cabrito, para manter em respeito a gatunagem desenfreada.” Nia konta liután katak: “havia também castigos corporais”.
Tuir kostume, ta kotu ema nia liman ou kualkér tortura, tratamentu dezumanu no degradante só akontese ba klase sosiál ne'ebé maka ki'ik. Klase sosiál ne'ebé aas la hetan kastigu ne'e. Iha kastigu ne'ebé maka kmaan no rezolve ho dalan di'ak-di'ak. Só aplika pena todan hanesan tortura ou tratamentu dezumanu ou pena da morte ou duni sai husi reinu nia laran ou komunidade nia leet ba klase sosiál aas bainhira ko'alia kona-ba ukun, akuzasaun traisaun, akuzasaun ba golpe atu lori hadau malu ukun.
Se maka bele fó-kastigu ba klase sosiál aas iha Timor maka governante malae mutin portugés sira. Se ita hatama portugés sira ba klase sosiál mós entaun sira halo parte ba klase sosiál ne'ebé maka aas liu iha ita-nia sosiedade tempu uluk nia laran. Se iha problema entre timoroan ho malae portugés sira entaun malae portugés sira maka di'ak hela de'it no aplika karik tortura, tratamentu dezumanu no degradante só aplika de'it ba timoroan. Sei la aplika ba malae mutin sira.
Iha livro René Pélisser ho títulu Timor em Guerra iha pájina 138, Pélisser moos ko'alia kona-ba ukun na'in malae mutin sira aplika punisaun iha momentu ne'ebá “Dois chefes, pelo menos dos quais, o liurai de Vemasse e o chefe de Fatomaca, idosos e suspeitos de traição, serão submetidos à canga (com pedras adicionadas para tornar mais pesada) e chicoteadas….”.
            Iha sosiedade antiga tradisionál Timor-Leste, ita haree katak iha tipu oioin husi tortura, tratamentu dezumanu no degradante hanesan ezemplu sira iha leten iha moos ezemplu sira seluk hanesan hakne'ak to'o ain raan, tou ou lori ai lori futu metin ema nia ain no kesi metin hela ba ai riin ida, tá kotu ema nia liman ou ain tanba na'ok sasán, tara ba ai tutun to'o dezmaia ou to'o mate, futu ema molik iha ai hun ida no tau masin-midar ou buat ruma lori dada nehek sa'e ba ema nia leten ou hatama ema ba fahi-luhan laran no seluk-seluk tan.
            Durante funu maun alin iha Timor-Leste iha 1975 akontese moos tortura, tratamentu dezumanu no degradante entre timoroan sira. Fretilin aplika ba ninia funu maluk sira nune'e moos akontese kontráriu. Kona-ba kestaun ne'e ita bele hetan informasaun kompletu iha Relatório Chega CAVR nian.
 
 
Tortura, tratamentu dezumanu no degradante akontese maka'as liu iha Timor maka ho invazaun Indonézia nian. Invazaun ida-ne'e iha apoiu husi EUA ho ninia aliadu sira ou ho liafuan Professora Assunção, profesora direitu ida iha Universidade do Minho, ne'ebé hakerek iha ninia livru ho títulu “A Intervenção Humanitária no Direito Internacional Contemporâneo” iha pájina 783 katak invazaun Indonézia nian ne'e ho “aprovasaun tásita husi EUA”.
Tebes duni biar liutiha Indonézia nia invazaun ba Timor-Leste, Organizasaun Nasoins Unidas kondena invazaun ne'e ho aprovasaun husi Konsellu Seguransa ho unanimidade rezolusaun 384 (no seluk-seluk tan) lori apela ba forsa Indonézia sai lalais kedas husi Timor-Leste mas rezolusaun ne'e (hanesan moos rezolusaun sira seluk) la iha efeitu ba Indonézia. Nasaun Indonézia la sai husi Timor-Leste no Nasoins Unidas la foti medida ruma lori obriga Indonézia sai husi Timor-Leste. Ita haree katak rezolusaun Nasoins Unidas nian sira ne'e la halo buat ida tanba interese EUA nian moos maka'as ba Indonézia nu'udar sira-nia aliadu boot liu iha Ásia.
Ita haree katak bainhira EUA hanaran an nu'udar mestre boot liu iha mundu kona-ba demokrasia, defeza ba Direitus Umanus, ba liberdade, respeitu ba direitus fundamentais sira no buka halekar hanoin sira ne'e ba mundu hanesan ba povu sira iha Árabe, Ázia, Áfrika maibé iha tempu hanesan nasaun boot ne'e ajuda oho povu fraku no sala laek hanesan Timor-Leste. Ita bele hateten katak iha mundu sempre iha dualizmu iha linguajen ukun na'in sira nian. Hanesan moos ita haree iha leten kona-ba lei Hamurabi, lei Moisés ou musulmanu ou sarani nian. Hanorin kona-ba perdaun no domin mas ita moos haree aplika moos tortura, tratamentu dezumanu no degradante.
Entaun ita bele dehan katak iha mundu ida-ne'e, bainhira ukun na'in sira ko'alia no defende kestaun direitus fundamentais ita ema nian maibé iha tempu hanesan sira moos aplika tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Iha ambivalénsia iha diskursu iha ukun na'in sira. Depende ba interese ne'ebé maka sira hakarak atu hetan. Hanesan loos iha Timor-Leste kuandu iha tempu gerrilleiru sira iha ai-laran kuandu sira nia botas ou xinelus haree hanesan bá lorosa'e ne'e katak sira bá loromonu. Sira kuandu ko'alia moris katak mate.
Durante tinan 24 nia laran, timoroan pró-Independénsia terus ba tortura no tratamentu dezumanu no degradante sira seluk halo husi forsa Indonézia nian sira ho “permisaun tásita” husi EUA. Iha públiku EUA kondena asaun brutál husi forsa Indonézia nian sira mas depois fó treinamentu, kursu ba militár Indonézia no fó moos materiál funu nian sira para lori mai oho povu Maubere. Timoroan barak tebes maka mate iha rai doben Timor-Leste tanba kilat sira ne'ebé maka fabrika ou fo husi EUA ho ninia aliadu sira ba invazór Indonézia no timoroan lubuk seluk maka hetan tortura, tratamentu dezumanu no degradante.
Autór nia hanoin, iha, pelumenus, interese rua husi EUA ho ninia aliadu sira kona-ba kestaun Timor-Leste.
Primeiru, EUA hakarak asegura ninia domíniu iha sudeste aziátiku ho hanoin katak nia lakon ona iha Vietname ho nune'e maka nia hakarak harahun influénsia komunista iha Timor-Leste. Tanba tuir ninia belun di'ak Indonézia (iha Soeharto nia ukun) Komunista tama tiha ona iha Timor-Leste. Tanba Timor-Leste maka zona ida estratéjiku tebes ba interese EUA ho ninia aliadu sira liu-liu iha relasaun ho seguransa iha zona marítima.
Segundu, kona-ba kestaun rikusoin Timor nian liu-liu rikusoin iha tasi laran. Iha interese ida-ne'e hatudu loloos hanoin husi Austrália ne'ebé hateten katak di'akliu negosia ho Indonézia duké ho Portugál ou ho futuru Timor-Leste independente. Ita la bele haluhan moos katak empreza internasionál sira-ne'ebé iha ligasaun ho Austrália no EUA maka esplora mina no gás iha tasi Timor. Buat sira ne'e akontese moos iha médiu oriente tanba rikusoin mina no rikusoin sira seluk tan. Interese partidáriu no komersiál – asegura kontrolu ba domíniu mina iha médiu oriente ba interese EUA ho ninia aliadu sira.
Durante okupasaun ilegál Indonézia nian, timoroan barak tebes maka hetan terus ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Depoizde ukun an eroi úniku maka maluk sira ne'ebé depoizde terus maka'as husi tortura, tratamentu dezumanu no degradante maibé sira iha kbiit lori perdua no rekonsilia ho maluk sira hotu ne'ebé maka halo sira terus tanba ba sira terus hotu-hotu ne'ebé maka sira simu ho objetivu ida de'it maka ba Timor Ukun Rasik An. Hanesan Prezidente de Repúblika akonsella atu timoroan hotu-hotu hakuak malu fali lori haree luta foun ida; dezenvolvimentu ba ita nia rain.
Bazeia ba istória naruk husi terus no susar oioin, Timor-Leste konxiente atu oinsá harii estadu direitu demokrátiku bazeia ba prinsípiu fundamentál husi estadu direitu demokrátiku ida hanesan prinsípiu legalidade, respeitu ba Konstituisaun, lei sira, demokrasia, liberdade espresaun no respeitu ba Direitus Umanus, direitus fundamantais sidadaun sira nian no kombate forma hotu-hotu husi tirania no opresaun. Ita bele afirma husi kedas ita nia Konstituisaun ninia preámbulu.
Aleinde asegura prinsípiu fundamentál husi estadu direitu demokrátiku ida, ita-nia Konstituisaun moos preve, tuir artigu 9 númeru 1 katak “ orden jurídika Timor adota direitu internasionál jerál ka komún nia prinsípiu” no númeru 2 hateten katak “Konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira-nia norma moris iha orden jurídika interna kuandu iha aprovasaun, ratifikasaun ka adezaun hosi ida-idak nia órgaun kompetente no publika ona iha jornál ofisiál”.
Bazeia ba artigu númeru 9, Timor-Leste, depoizde hetan ukun an ne'ebé rekoñese internasionalmente iha loron 20 Maiu 2002, ratifika konvensaun no tratadu internasionál lubuk ida nu'udar rekoñesimentu validade iha ita-nia ordenamentu jurídika internu, Sistema Protesaun Universál Direitus Umanus. Hahú ho ratifika Karta Nasoins Unidas ho aprovasaun husi Parlamentu Nasionál Timor-Leste iha loron 20 Maiu 2002 no ratifikasaun barak seluk tan, Timor-Leste moos ratifika Konvensaun Kontra Tortura, Pena sira seluk ou Tratamentu Kruél, Dezumanu ou Degradante ho rezolusaun husi ita nia Parlamentu Nasionál n.º9/2003, de 17 de Setembru no Paktu Internasionál Kona-ba Direitu Sivil no Polítiku husi rezolusaun Parlamentu Nasionál nian maka nº. 3/2003, de 22de Julho.
Nee' hatudu kompromisu husi Timor-Leste atu respeita direitus umanus. Iha relasaun ho tortura no tratamentu dezumanu sira seluk, aleinde konvensaun sira ne'e ne'ebé bandu aplika tortura no tratamentu dezumanu (porezemplu Deklarasaun Universál Direitus Umanus preve proibisaun tortura no kualkér tratamentu dezumanu iha artigu No. 5, Paktu Direitus Civis no Polítikus preve moos iha ninia artigu númeru 7), Timor-Leste moos iha ninia Konstituisaun iha artigu sira ne'ebé maka proíbe aplikasaun tortura, tratamentu dezumanu hanesan iha artigu 25 númeru 5, artigu 30 númeru 4, artigu 34 númeru 4, artigu 35 númeru 3 no aprova moos Kódigu Penál ho Dekretu-Lei No. 19/2009. Kódigu penál Timor-Leste nian preve proibisaun ba tortura, tratamentu kruél, dezumanu ou degradante sira seluk iha artigu sira hanesan artigu 167 to'o artigu 169 no iha moos artigu sira seluk hanesan artigu 123 númeru 1 alinea f, artigu 124 alinea f, artigu 125 númeru 1 alinea b, artigu 139 alinea a. No iha moos proibisaun iha Kódigu Prosesu Penál iha artigu sira hanesan artigu 110, artigu 111, artigu 112.
Husi ne'e hatudu katak Timor-Leste asegura di'ak proibisaun ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante tantu husi rekoñesimentu ba validade jurisidade no husi prinsípiu supralegál (no ho resesaun automátika no imediata tuir artigu 9 númeru 1 husi ita-nia Konstituisaun ho hanoin katak ita-nia Konstituisaun hetan influénsia husi doutrina sivilista ho orijen portugeza) husi Sistema Universál Protesaun Direitus Umanus iha ita-nia ordenamentu internu hanesan moos husi Sistema Protesaun Estaduál Direitus Umanus; ordenamentu jurídiku internu hanesan ita-nia Konstituisaun rasik ho lei sira (kódigu penál) no ho nune'e halo tuir artigu 2 husi Konvensaun Konta Tortura, Protesaun Direitus Umanus kona-ba proibisaun ba tortura no tratamentu dezumanu sira seluk. Atu hetan garantia ba seguransa interpretasaun ba lei sira kona-ba tortura no tratamentu dezumanu, ita-nia Konstituisaun husi artigu 23 preve ona katak kualkér interpretasaun tenke iha konsonánsia (katak tenke tuir) ho Deklarasaun Universál Direitus Umanus.
Ho ratifikasaun husi Protokolu Opsionál ba Konvensaun Kontra Tortura no Tratamentu sira seluk ou husi Punisaun Kruél, Dezumanu no Degradante, Timor-Leste asume disponibilidade atu orgaun independente nasionál sira ou internasionál sira bele vizita ho livre no regulár fatin sira ne'ebé maka ema hetan limitasaun ba sira-nia liberdade (hanesan prizaun) atu prevene kualkér tipu husi tortura ou kualkér tratamentu dezumanu sira seluk tuir artigu 1.
Protokolu Opsionál la iha kbiit atu fó kastigu, atu publika relatóriu ba públiku. Nia simplesmente fó konsellu atu hadi'a di'ak liután kondisaun prizaun sira nian. Ita hatene katak Timor-Leste nu'udar nasaun foun ne'ebé maka foin sai husi funu entaun konsellu sira husi organizasaun internasionál sira ne'ebé kontribui lori hases no hadi'a ita-nia sistema rai laran sai di'ak liután importante tebes iha garantia no iha promosaun atu respeitu Direitus Umanus iha Timor-Leste.
Liu-liu iha órgaun institusionál estaduál sira hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste no Diresaun Nasionál Serbisu Prizionál no Reinsersaun Sosiál husi Ministériu Justisa Timor-Leste.
Human Right Watch moos iha preokupasaun hanesan bainhira sira hato'o sira-nia relatóriu kona-ba Timor-Leste no alerta atu respeita no hadi'a di'ak liután problema Direitus Umanus iha instituisaun rua ne'e.
            Problema kona-ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante nu'udar problema antiga ida. Problema ne'ebé mosu tanba arrogánsia husi ita ema hasoru ema seluk. Problema ida-ne'ebé mosu tanba estratifikasaun klase sosiál no ho nune'e atu mantein ukun ho seguru no estabilidade entaun ukun na'in sira foti, ida husi meiu sira seluk, maka halo tortura. Ne'e ita bele haree akontese iha kualkér estadu iha mundu ne'e iha tempu uluk dezde monarkia absoluta, demokrátiku no akontese moos iha relijiaun.
Ita-nia rain Timor-Leste moos hasoru situasaun difisil iha tempu uluk ein relasaun ho tortura, tratamentu dezumanu no degradante liu-liu iha funu maun-alin, invazaun Indonézia nian to'o libertasaun husi okupasaun ilegál Indonézia nian. Liutiha luta ida-ne'ebé la hanesan, Timor-Leste moris nu'udar nasaun independente ida iha mundu iha sékulu 20.
Timor-Leste aprende husi ninia pasadu. Tanba ne'e maka dezde proklama restaurasaun ba ukun rasik an iha 20 Maiu tinan 2002, Timor-Leste ratifika kedas konvensaun internasionál barak-barak nu'udar Sistema Universál Protesaun Direitus Umanus no asegura kedas iha Sistema Protesaun Estaduál Direitus Umanus ho lei no lei oan sira ne'ebé bandu aplikasaun tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha ita-nia rai laran, Biar nune'e ita presiza rona ema seluk sira-nia avaliasaun atu loos ka loos bele sai nu'udar alarme ida atu ita hadi'a di'ak liután ou pelumenus ita kuidadu nafatin ita-nia instituisaun estadu sira hotu lori respeitu ba Direitus Umanus bele sai nu'udar orgullu ida ita-nia rain iha forum internasionál sira ou ba mundu tomak.
 
*Antigo estudante da Escola de Direito da Universidade do Minho do Mestrado em Direitos Humanos. Iha interese iha área sira hanesan Judisiáriu, Direito Internacional dos Direitos Humanos, Direitos Fundamentais, Direito do Ambiente, Direitos Humanos e Biomedicina. Iha relasaun di’ak ho Escola de Direito da Universidade do Minho. Agora daudaun hanesan Professor da História, Cultura e Língua Timorense no História e Cultura Portuguesa iha Instituto São João de Brito – Kasait, Likisa. Bele kontaktu iha 76094252.
 
Nota: Artigu ne’e hetan publikasaun iha Jornal Suara TimorLorosa’e no jornal Timor Post.


Comentários

Mensagens populares deste blogue

Língua Portuguesa em Timor-Leste: Entre o sonho e a realidade depois de 10 anos da sua independência.

O Problema da Excepção Cultural nos Tribunais

A Tua Voz Senhor