Tortura ou tratamentu dezumanu no degradante
Haree husi perspetiva Protesaun Direitos Umanus nian
- Kazu Timor-Leste
Husi Hercus Pereira dos Santos
Labarik ida kuandu moris, nia moris iha
família ida, komunidade ida no automatikamente moris hamutuk ema seluk. Iha
moris tomak sempre halo ligasaun ho ema seluk. Nia sempre presiza ema seluk atu
bele moris ho di’ak no moos ema seluk moos presiza nia iha hahú husi ninia
família ou iha ninia komunidade.
Ita haree katak, ita nu’udar ema, ita sempre
presiza malu atui ta bele moris nu’udar ema loloos. Tanba la iha ema ida maka
bele moris mesak iha mundu ida-ne’e. Ita ema por natureza, maka ser sosiál ida
ou animál sosiál tuir liafuan ne’ebé Aristóteles uza. Aristóteles dehan katak
ema halo ligasaun ba malu ne’e buat ida naturál no sidade maka kriasaun naturál
ida. Nia dehan liután katak sidade hotu-hotu eziste por natureza. Forma ho
hanoin atu prezerva moris, sidade mosu lori assegura moris di’ak ida.
Ho nune’e maka ita bele deduz katak bazeia ba
nesesidade husi ema ida ba ema seluk atu hala'o moris ho di'ak ita ema naklibur
hamutuk iha komunidade ida. Enkuantu Aristóteles moos dehan nanis ona katak
sidade hotu-hotu sai nu'udar moos komunidade ida iha-ne'ebé komunidade
hotu-hotu harii ho hanoin atu hetan buat di'ak ruma.
Tanba ita ema moris iha komunidade ida nia
laran ho nune'e ita ema hamosu sistema kontrolu ida, padraun konduta; regra
sira, lei atu ita ema bele moris iha armonia nia laran, estabilidade i ba
komunidade nia di'ak. Hanesan Saun Tomas de Aquino dehan “ lei maka orden
razaun ida promulga husi xefe komunidade ba ema hotu-hotu nia di'ak”.
Ho nune'e maka atu regra sira bele iha
autoridade entaun hamosu forma sansaun ba ema sira-ne'ebé maka viola regra
sira. Sansaun varia tuir grau gravidade. Dezde husi bolu atensaun, izolamentu
husi komunidade, suplísiu, tortura, to'o pena da morte ne'ebé maka iha tempu
uluk aplika iha komunidade nia laran no pena sira ne'e eziste iha fatin
hotu-hotu no mundu sei sai difisil liután bainhira la iha respeitu ba direitos
naturais ita ema nian tanba hamosu husi arrogánsia husi ukun na'in sira tantu
husi estadu nu'udar moos husi instituisaun relijioza.
Tortura, tratamentu dezumanu i degradante
nu'udar meiu ba ukun na'in sira atu asegura sira-nia ukun iha tempu uluk ou iha
nasaun ditadór sira. Maibé depois ukun na'in ditadór sira selu karun loos ho
sira-nia hahalok kriminozu sira ne'ebé maka hamosu ta'uk, terrór iha komunidade
nia laran ne'ebé maka iha Istória mundiál ita ema nian to'o iha ninia auge maka
ho segunda guerra mundial.
Só depoizde segunda guerra mundial, ita ema
persebe katak iha katástrofe ida, holokaustu ida ne'ebé maka presiza atu
hadi'a. Husi ne'e maka mosu Nasoins Unidas ho sistema protesaun ba direitus
fundamentais ita ema nian; direitus naturais, direitus inalienáveis, direitus
umanus. Tortura, tratamentu dezumanu i degradante ne'e hetan bandu husi Nasoins
Unidas. Entaun relevánsia saída husi buat sira ne'e hotu ba Timor-Leste?
Artigu ne'e trata kona-ba oinsá direitos
fundamentais moris nu'udar parte integrante ida ba konxientizasaun atu respeitu
ita ema no atu proíbe hahalok hotu-hotu ne'ebé tau iha kauza respeitu ba ema no
liu-liu iha relasaun ho tortura, tratamentu dezumanu i degradante ba ema nia
dignidade. Ho nune'e maka ita sei ko'alia uitoan kona-ba tortura ho ninia
evolusaun iha mundu i moos iha Timor-Leste antes invazaun Indonézia nian, iha
tempu guerra sivil iha tinan 1975 entre partidos políticos no durante okupasaun
ilegál Indonézia nian i moos iha tempu Ukun Rasik An nian tuir Sistema
Protesaun Universál Direitus Umanus no moos Sistema Protesaun Estaduál Direitus
Umanus iha Konstituisaun no Kódigu Penál Timor-Leste nian.
Ita moos sei haree kona-ba beran laek husi
Sistema Protesaun Universál Direitus Umanus hasoru interese husi estados
poderesos iha mundu ne'e iha relasaun ho violasaun ba direitus umanus, no iha
estudu ne'e, halai liu ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha
Timor-Leste.
Tuir Profesór Joao Rosas, direitus umanus
mosu depoizde segunda guerra mundiál. Ita hanoin hanesan ho ideia Profesór ne'e
nian. Ita haree katak ho funu boot rua nian ne'e (primeira guerra mundiál ho
segunda guerra mundiál) provoka sofrimentu makas tebes no xoke forte tebes ba
mundu entaun ema balu komesa iha konxiénsia oinsá atu hetan mundu ida ho páz,
respeitu ba direitus umanus, liberdade no garantia iha dimensaun direitos sivis
i polítikus. Husi ne'e maka sai nu'udar direitus umanus primeira dimensaun.
Ita bele komprende katak iha preokupasaun iha
tempu ne'ebá boot liu maka oinsá atu asegura polítika nível mundiál ida ne'ebé
maka bele kontribui ba paz no ba estabilidade polítika mundiál, envezde
problema ba direitus ekonómikus, sosiál i kulturál.
Iha mundu akadémiku iha konsensu ida
relasiona direitus fundamentais ita ema nian ho kódigu Hamurabi (3.800 AC) husi
antiga Mezopotámia. Kodifikasaun Hamurabi ne'e maka konsidera nu'udar primeira
kodifikasaun ne'ebé trata direitu ba moris, propriedade, onra, dignidade,
família no supremasia husi lei sira. Alende husi regra sira ne'e iha moos lei
ida ne'ebé hanaran lei 12 tabuas. Lei sira-ne'ebé maka hakerek iha tábua 12.
Lei 12 tábuas maka lei ida ne'ebé, alende trata buat hotu ne'ebé iha lei
Hamurabi laran, maibé trata kona-ba igualdade entre sidadaun hotu-hotu iha
komunidade nia laran. Prinsípiu igualdade, liberdade, protesaun ba direitu
sidadaun nian hahú ona iha importánsia iha tempu ne'ebá ho lei 12 tabuas iha
sosiedade ne'ebá nia laran. Alende ne'e Cilindro do Ciro moos kontribui ho
deklarasaun husi Liurai Persa ba liberdade relijioza no proíbe eskravatura.
Iha idade medievál ne'ebé konsidera nu'udar
moos idade eskuridaun ne'ebé mosu iha ita nia hanoin maka buat hotu-hotu
nakukun ou negativu; terrór no tauk. Maibé iha momentu ne'e maka Igreja
Katólika iha influénsia maka'as iha parte hotu-hotu moris ita ema nian no ho
nune'e maka Igreja Katólika moos kontribui lori forma definisaun ba direitus
fundamentais.
Iha tempu ne'ebá maka Igreja partilla hanoin
kona-ba direitu naturál iha-ne'ebé indivíduo ida valorizadu nu'udar kriatura
kmo'ok liu Maromak nian. Buat hotu-hotu Maromak maka halo. Ita ema Maromak halo
tuir Maromak nia ilas. Iha segundu livru husi Santo Agostinho nian nia dehan
katak ita ema Maromak halo tuir Maromak nia ilas, okupa primeiru planu entre
kriatura hotu-hotu. Direitus fundamentais maka buat ida ne'ebé maka la bele
haketak husi ita ema.
Hamosu moos hanoin ida katak ita ema nu'udar
Maromak nia oan. Hanesan hakerek iha Decretum Gratiani katak direitu naturál
imutável mosu hamutuk ho kriasaun ema nu'udar ser rasionál. Tuir Santu
Agostinho direito naturál nu'udar lei eterna ne'ebé enkuantu razaun ou vontade
Maromak nian, preskreve konservasaun orden naturál no proíbe perturbasaun ba
orden naturál ne'e. Interesante tebes bainhira Santu Agostinho halo pergunta
ida hanesan “Se se la'ós Maromak maka hakerek lei naturál iha ema nia fuan?”
Enkuantu Saun Isidoro da Sevilha hateten katak: direitu hotu-hotu ou direitu
divinu ou direitu umanu. Direitu divinu bazeia ba natureza, direitu umanu
bazeia ba kostume”. Husi ne'e maka konsidera direitu naturál nu'udar direitu
ne'ebé mai husi Maromak.
Iha idade ida-ne'e, sosiedade nakfahe ba ba
klase tolu; klero (Igreja Katólika), nobreza (dato sira) no povu. Podér klero nian maka boot liu klase
rua sira seluk. Estadu haree hanesan konsesaun divinu. Ukun hotu-hotu mai husi Maromak.
Liurai haree hanesan Maromak no la iha ema ida maka bele kontra. Ho nune'e maka hamosu Karta Magna 1215 lori limita podér arbitráriu
husi Liurai no baraun (dato) sira ho igreja katólika halo ezijénsia balu no
limita liurai nia ukun. Ho nune'e maka mosu autór sira balu lori kontra ideia
katak Maromak maka kria direitu naturál hanesan doutór igreja nian balu
hanorin. Grocio ne'ebé maka fó kontributu importante ba laisizaun ba direitu.
Enkuantu ba John Locke ne'ebé hateten katak
direitu naturál la depende ba sidadania nein ba lei estadu ida nian, nein
limita ba grupu étniku, kulturál relijioza ida. Ho afirmasaun Locke nian ne'e
maka ita bele deduz katak direitu naturál maka direitu universál, ultrapasa
kualkér barreira rasa, lian, kór, kontinente no relijiaun. Ita ema simplezmente
ita nu'udar ema ita iha direitu naturál. Ba autór sira ne'e direitu naturál
la'ós kualkér relijiaun nein kualkér estadu ida maka kria. Mas direitu sira
ne'ebé maka iha tanba ita nu'udar ema.
Entaun husi ne'e maka direitu nakfilak husi
hanoin katak konsesaun divina, direitu naturál, ba konsesaun husi razaun ita
ema nian. Razaun ita ema nian maka hanesan fundamentu ba Direitu. Iha autór
balu hanoin katak Karta Magna sai nu'udar embriaun ba Direitus Umanus.
Ho hanoin ida-ne'e maka komesa hamosu
deklarasaun sira ho natureza jurídika ne'ebé buka proteje direitus fundamentais
sidadaun sira nian. Iha-ne'e hanesan ezemplu maka Habeas Corpus Act tinan 1679,
Bill of Right tinan 1689 (Inglaterra), Deklarasaun Virginia (EUA) tinan 1776
hakerek husi George Mason, Deklarasaun Independénsia EUA nian hakerek husi
Thomas Jefferson, Deklarasaun Direitus Ema no Sidadaun nian tinan 1789 iha
Fransa. Deklarasaun sira ne'e soi afirmasaun ne'ebé buka atu respeita direitus
fundamentais sidadaun sira nian no buka limita ukun arbitráriu ne'ebé maka
viola direitus fundamentais.
Maibé só entre tinan 1945-1948 maka ita bele
ko'alia kona-ba preokupasaun lori buka mekanizmu di'ak ida ba protesaun
Direitus Umanus nu'udar direitu universál ema mundu tomak nian. Preokupasaun
ne'e mosu tanba segunda guerra mundiál iha ne'ebé maka ema barak tebes maka
mate no hetan tortura, tratamentu kruél no dezumanu. Matenek na'in sira haree
katástrofe umanidade boot ida-ne'e no halo sira komesa iha ona konxiénsia atu
buka oinsá maka sira bele kontribui ba estabilidade no paz mundiál, oinsá maka
sira bele prevene akontesimentu ida hanesan ne'e atu la bele akontese tan ba
jerasaun futura.
Konxiénsia ne'e lori ema harii Organizasaun
Nasoins Unidas lori harii paz mundiál. Organizasaun Nasoins Unidas hamosu ho
Karta Nasoins Unidas 26 Juñu tinan 1945 no tama iha vigór 24 Outubru 1945. Husi
ne'e maka Asembleia Jerál Nasoins Unidas iha loron 9 Dezembru tinan 1975 aprova
Deklarasaun kona-ba Protesaun ba ema hotu-hotu kontra Tortura no pena sira
seluk husi Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu ou Degradante ho rezolusaun
númeru 3452 XXX.
Ho kria Nasoins Unidas,
tinan barak depois, kria Konvensaun Kontra Tortura no pena sira seluk husi
Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu ou Degradante ho artigu 33 no konvensaun
ne'e adota ho rezolusaun 39/46 husi Asembleia Jerál Nasoins Unidas, iha loron
10 Dezembru 1984 no tama iha vigor iha loron 26 Juñu 1987. Bazeia ba artigu 17
husi konvensaun ne'e, tinan ida depois entrada iha vigor, kria moos Komité
Kontra Tortura iha loron 1 Janeiru 1988.
Sistema kontrolu sira ne'e hotu kria lori
prevene mundu husi funu, tortura,tratamentu dezumanu no degradante. Mas
infelizmente ita sei haree dezde kriasaun sistema sira ne'e to'o agora sei iha
funu tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree kazu konkretu maka
invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste bainhira iha interese husi EUA ho ninia
maluk sira sistema protesaun universál Direitus Umanus la funsiona ou nasaun
boot sira tau tiha ba sorin.
Iha Istória
umanidade nian, tortura ou tratamentu dezumanu no degradante mosu nu'udar ida
husi meiu ba sira ne'ebé iha interese bele hetan saida maka sira hakarak hetan.
Ho nune'e, ita partilla hanoin husi Alpiano, jurista ida husi sékulu III ne'ebé
maka hateten iha livru História da Tortura husi Edward Peters, iha pájina 7
ne'ebé maka heteten katak “Por quaestio (tortura) devemos entender o
suplício e o sofrimento do corpo com o objectivo de se descobrir a verdade”.
Lia-loos ne'ebé maka ema sira-ne'ebé pratika hahalok sira ne'e buka atu hetan.
Enkuantu iha pájina 109 iha livru ne'ebé maka hanesan autór refere moos ba
tortura ne'ebé maka autoridade polítika halo ho motivu polítiku.
Ita haree katak ezisténsia tortura ou
tratamentu dezumanu no degradante iha situasaun barak. Ita hotu hatene katak
bainhira ita ko'alia kona-ba tortura ou tratamentu dezumanu no degradante ita
hanoin kedas ba estadu sira ho sistema tantu repúblika ditadura no moos
monarkia absolutu iha-ne'ebé respeitu ba direitus fundamentais sidadaun sira
nian, iha-ne'ebé la eziste demokrasia, liberdade hanoin, la eziste respeitu ba
direitu, liberdade no garantia nu'udar rekezitu ba estadu direitu demokrátiku.
Infelizmente iha realidade, eziste moos tortura ou tratamentu dezumanu no
degradante iha estadu sira ne'ebé hanaran an estadu demokrátiku no moos iha
komunidade relijioza nia laran ne'ebé maka uza Maromak nia naran.
Ita bele dehan katak bainhira iha tortura,
tratamentu dezumanu no degradante maka interese husi ema sira-ne'ebé maka
hakarak atu asegura ho buat hotu-hotu sein respeita dignidade ema nian. Tebes
duni ida husi prinsípiu ne'ebé hetan violasaun maka prinsípiu dignidade ema
nian, aleinde direitu ba integridade fízika no tau iha perigu moos direitu ba
moris. Dezde tempu uluk to'o agora iha forma oioin lori halo tortura ou
tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree iha leten katak ida husi kódigu
ne'ebé antigu liu trata kona-ba protesaun ba direitus fundamentais sidadaun
nian maka kódigu Hamurabi.
Ita la bele haluhan moos katak kódigu ne'e
rasik preve moos pena ne'ebé maka kruél liu ne'ebé maka bele soi iha mundu
ne'e. Hanesan ezemplu amputasaun, hasai ema nia orgaun no até kastigu ema mate
(pena da morte) ho lei ne'ebé hanaran Lei Tailaun. Tortura aplika moos iha
tempu ne'ebá. Kódigu Hamurabi ne'e komunga prinsípiu ida nehan selu ho nehan no
matan selu ho matan.
Akontese moos ho lei Moises nian iha-ne'ebé
maka hateten katak Maromak maka domin mas iha realidade iha moos prátika tortura,
tratamentu kruél no dezumanu ba fiar na'in sira ne'ebé konsidera nu'udar
maksalak ne'ebé maka viola lei Moises nian. Akontese moos ho relijiaun
musulmana. Sempre iha dualizmu entre di'ak no aat, entre domin no “vigansa”;
entre respeitu ba ema nia moris no tortura, tratamentu dezumanu no degradante
iha sosiedade hotu-hotu no iha Istória hotu-hotu ita ema nian. Mestre Boot iha
Istória hotu-hotu ita ema nian ne'ebé maka mai iha mundu atu lori kontra lei
antiga ne'e maka Jesus. Nia hanorin buat ne'ebé maka kontráriu tebes ho hanoin
baibain ema nian iha tempu ne'ebá nian bainhira Jesus dehan “Se iha ema ruma
basa ó-nia hasan loos, fó tan hasan karuk”.
Tuir Konvensaun
Kontra Tortura no pena sira seluk husi Tratamentu Ne'ebé maka Kruél, Dezumanu
ou Degradante Nasoins Unidas nian, husi primeiru artigu, define tortura nu'udar
“qualquer acto por meio do qual uma dor ou sofrimentos agudos, físicos ou
mentais são intencionalmente causados a uma pessoa com os fins de,
nomeadamente, obter dela ou de uma terceira pessoa informações ou confissões, a
punir por um acto que ela ou uma terceira pessoa cometeu ou se suspeita que
tenha cometido, intimidar ou pressionar essa ou uma terceira pessoa, ou por
qualquer outro motivo baseado numa forma de discriminação, desde que essa dor
ou esses sofrimentos, sejam infligidos por um agente público ou qualquer outra
pessoa agindo a título pessoal, a sua instigação ou com o seu consentimento
expresso ou tácito”.
Iha Timor-Leste iha tempu uluk liu eziste
tiha ona tortura, tratamentu dezumanu no degradante. Ita haree katak iha
kualkér sosiedade iha mundu ne'e mezmu haree hanesan atrazadu tebes, ki'ikoan
no la iha sivilizasaun boot maibé eziste, hanesan iha sosiedade boot sira seluk
iha mundu ne'e, ierarkia klase sosiál ida. Uluk nanain tortura, tratamentu
dezumanu no degradante hamosu husi arrogánsia ita ema nian, husi
estratifikasaun klase sosiál iha komunidade nia laran, husi ukun ne'ebé la
valoriza povu sira nia direitu nu'udar ema no aplika husi ukun na'in ba ema
beran laek, klase sosiál ki'ik sira. Iha sosiedade antiga tradisionál iha
Timor-Leste ita hotu hatene iha moos diferensa klase sosiál ne'e no baibain,
iha tempu uluk, klase sosiál ki'ik sira ne'e maka hetan terus liu husi tortura,
tratamentu dezumanu no degradante.
Iha kazu oioin ne'ebé ita bele rona husi
ita-nia katuas-ferik sira kona-ba hahalok tempu uluk nian kona-ba tortura,
tratamentu dezumanu no degradante iha ita-nia sosiedade nia leet ou ita moos
bele hetan iha ema sira nia livru ne'ebé maka hakerek kona-ba situasaun ne'e hanesan
iha livru husi Kapitaun José S. Martinho ne'ebé maka hakerek ninia livru ho
títulu Timor Quatro Séculos de Colonização Portuguesa iha pájina 22 nia konta
katak “quando um timorense praticava o simples roubo de um cabrito,
cortavam-lhe a mão, colocando-a junto da cabeça do cabrito, para manter em
respeito a gatunagem desenfreada.” Nia konta liután katak: “havia também
castigos corporais”.
Tuir kostume, ta kotu ema nia liman ou
kualkér tortura, tratamentu dezumanu no degradante só akontese ba klase sosiál
ne'ebé maka ki'ik. Klase sosiál ne'ebé aas la hetan kastigu ne'e. Iha kastigu
ne'ebé maka kmaan no rezolve ho dalan di'ak-di'ak. Só aplika pena todan hanesan
tortura ou tratamentu dezumanu ou pena da morte ou duni sai husi reinu nia
laran ou komunidade nia leet ba klase sosiál aas bainhira ko'alia kona-ba ukun,
akuzasaun traisaun, akuzasaun ba golpe atu lori hadau malu ukun.
Se maka bele fó-kastigu ba klase sosiál aas
iha Timor maka governante malae mutin portugés sira. Se ita hatama portugés
sira ba klase sosiál mós entaun sira halo parte ba klase sosiál ne'ebé maka aas
liu iha ita-nia sosiedade tempu uluk nia laran. Se iha problema entre timoroan
ho malae portugés sira entaun malae portugés sira maka di'ak hela de'it no
aplika karik tortura, tratamentu dezumanu no degradante só aplika de'it ba
timoroan. Sei la aplika ba malae mutin sira.
Iha livro René Pélisser ho títulu Timor em
Guerra iha pájina 138, Pélisser moos ko'alia kona-ba ukun na'in malae mutin
sira aplika punisaun iha momentu ne'ebá “Dois chefes, pelo menos dos quais, o
liurai de Vemasse e o chefe de Fatomaca, idosos e suspeitos de traição, serão
submetidos à canga (com pedras adicionadas para tornar mais pesada) e
chicoteadas….”.
Iha sosiedade antiga tradisionál Timor-Leste, ita haree katak
iha tipu oioin husi tortura, tratamentu dezumanu no degradante hanesan ezemplu
sira iha leten iha moos ezemplu sira seluk hanesan hakne'ak to'o ain raan, tou
ou lori ai lori futu metin ema nia ain no kesi metin hela ba ai riin ida, tá
kotu ema nia liman ou ain tanba na'ok sasán, tara ba ai tutun to'o dezmaia ou
to'o mate, futu ema molik iha ai hun ida no tau masin-midar ou buat ruma lori
dada nehek sa'e ba ema nia leten ou hatama ema ba fahi-luhan laran no
seluk-seluk tan.
Durante funu maun
alin iha Timor-Leste iha 1975 akontese moos tortura, tratamentu dezumanu no
degradante entre timoroan sira. Fretilin aplika ba ninia funu maluk sira nune'e
moos akontese kontráriu. Kona-ba kestaun ne'e ita bele hetan informasaun
kompletu iha Relatório Chega CAVR nian.
Tortura, tratamentu dezumanu no degradante
akontese maka'as liu iha Timor maka ho invazaun Indonézia nian. Invazaun
ida-ne'e iha apoiu husi EUA ho ninia aliadu sira ou ho liafuan Professora
Assunção, profesora direitu ida iha Universidade do Minho, ne'ebé hakerek iha
ninia livru ho títulu “A Intervenção Humanitária no Direito Internacional
Contemporâneo” iha pájina 783 katak invazaun Indonézia nian ne'e ho “aprovasaun
tásita husi EUA”.
Tebes duni biar liutiha Indonézia nia
invazaun ba Timor-Leste, Organizasaun Nasoins Unidas kondena invazaun ne'e ho
aprovasaun husi Konsellu Seguransa ho unanimidade rezolusaun 384 (no
seluk-seluk tan) lori apela ba forsa Indonézia sai lalais kedas husi
Timor-Leste mas rezolusaun ne'e (hanesan moos rezolusaun sira seluk) la iha
efeitu ba Indonézia. Nasaun Indonézia la sai husi Timor-Leste no Nasoins Unidas
la foti medida ruma lori obriga Indonézia sai husi Timor-Leste. Ita haree katak
rezolusaun Nasoins Unidas nian sira ne'e la halo buat ida tanba interese EUA nian
moos maka'as ba Indonézia nu'udar sira-nia aliadu boot liu iha Ásia.
Ita haree katak bainhira EUA hanaran an
nu'udar mestre boot liu iha mundu kona-ba demokrasia, defeza ba Direitus
Umanus, ba liberdade, respeitu ba direitus fundamentais sira no buka halekar
hanoin sira ne'e ba mundu hanesan ba povu sira iha Árabe, Ázia, Áfrika maibé
iha tempu hanesan nasaun boot ne'e ajuda oho povu fraku no sala laek hanesan
Timor-Leste. Ita bele hateten katak iha mundu sempre iha dualizmu iha linguajen
ukun na'in sira nian. Hanesan moos ita haree iha leten kona-ba lei Hamurabi,
lei Moisés ou musulmanu ou sarani nian. Hanorin kona-ba perdaun no domin mas
ita moos haree aplika moos tortura, tratamentu dezumanu no degradante.
Entaun ita bele dehan katak iha mundu ida-ne'e,
bainhira ukun na'in sira ko'alia no defende kestaun direitus fundamentais ita
ema nian maibé iha tempu hanesan sira moos aplika tortura, tratamentu dezumanu
no degradante. Iha ambivalénsia iha diskursu iha ukun na'in sira. Depende ba
interese ne'ebé maka sira hakarak atu hetan. Hanesan loos iha Timor-Leste
kuandu iha tempu gerrilleiru sira iha ai-laran kuandu sira nia botas ou xinelus
haree hanesan bá lorosa'e ne'e katak sira bá loromonu. Sira kuandu ko'alia
moris katak mate.
Durante tinan 24 nia laran, timoroan pró-Independénsia
terus ba tortura no tratamentu dezumanu no degradante sira seluk halo husi
forsa Indonézia nian sira ho “permisaun tásita” husi EUA. Iha públiku EUA
kondena asaun brutál husi forsa Indonézia nian sira mas depois fó treinamentu,
kursu ba militár Indonézia no fó moos materiál funu nian sira para lori mai oho
povu Maubere. Timoroan barak tebes maka mate iha rai doben Timor-Leste tanba
kilat sira ne'ebé maka fabrika ou fo husi EUA ho ninia aliadu sira ba invazór
Indonézia no timoroan lubuk seluk maka hetan tortura, tratamentu dezumanu no
degradante.
Autór nia hanoin, iha, pelumenus, interese
rua husi EUA ho ninia aliadu sira kona-ba kestaun Timor-Leste.
Primeiru, EUA hakarak asegura ninia domíniu
iha sudeste aziátiku ho hanoin katak nia lakon ona iha Vietname ho nune'e maka
nia hakarak harahun influénsia komunista iha Timor-Leste. Tanba tuir ninia
belun di'ak Indonézia (iha Soeharto nia ukun) Komunista tama tiha ona iha
Timor-Leste. Tanba Timor-Leste maka zona ida estratéjiku tebes ba interese EUA
ho ninia aliadu sira liu-liu iha relasaun ho seguransa iha zona marítima.
Segundu, kona-ba kestaun rikusoin Timor nian
liu-liu rikusoin iha tasi laran. Iha interese ida-ne'e hatudu loloos hanoin
husi Austrália ne'ebé hateten katak di'akliu negosia ho Indonézia duké ho
Portugál ou ho futuru Timor-Leste independente. Ita la bele haluhan moos katak
empreza internasionál sira-ne'ebé iha ligasaun ho Austrália no EUA maka esplora
mina no gás iha tasi Timor. Buat sira ne'e akontese moos iha médiu oriente
tanba rikusoin mina no rikusoin sira seluk tan. Interese partidáriu no
komersiál – asegura kontrolu ba domíniu mina iha médiu oriente ba interese EUA
ho ninia aliadu sira.
Durante okupasaun ilegál Indonézia nian,
timoroan barak tebes maka hetan terus ba tortura, tratamentu dezumanu no
degradante. Depoizde ukun an eroi úniku maka maluk sira ne'ebé depoizde terus
maka'as husi tortura, tratamentu dezumanu no degradante maibé sira iha kbiit
lori perdua no rekonsilia ho maluk sira hotu ne'ebé maka halo sira terus tanba
ba sira terus hotu-hotu ne'ebé maka sira simu ho objetivu ida de'it maka ba
Timor Ukun Rasik An. Hanesan Prezidente de Repúblika akonsella atu timoroan
hotu-hotu hakuak malu fali lori haree luta foun ida; dezenvolvimentu ba ita nia
rain.
Bazeia ba istória naruk husi terus no susar
oioin, Timor-Leste konxiente atu oinsá harii estadu direitu demokrátiku bazeia
ba prinsípiu fundamentál husi estadu direitu demokrátiku ida hanesan prinsípiu
legalidade, respeitu ba Konstituisaun, lei sira, demokrasia, liberdade
espresaun no respeitu ba Direitus Umanus, direitus fundamantais sidadaun sira
nian no kombate forma hotu-hotu husi tirania no opresaun. Ita bele afirma husi
kedas ita nia Konstituisaun ninia preámbulu.
Aleinde asegura prinsípiu fundamentál husi
estadu direitu demokrátiku ida, ita-nia Konstituisaun moos preve, tuir artigu 9
númeru 1 katak “ orden jurídika Timor adota direitu internasionál jerál ka
komún nia prinsípiu” no númeru 2 hateten katak “Konvensaun, tratadu no akordu
internasionál sira-nia norma moris iha orden jurídika interna kuandu iha
aprovasaun, ratifikasaun ka adezaun hosi ida-idak nia órgaun kompetente no
publika ona iha jornál ofisiál”.
Bazeia ba artigu númeru 9, Timor-Leste,
depoizde hetan ukun an ne'ebé rekoñese internasionalmente iha loron 20 Maiu
2002, ratifika konvensaun no tratadu internasionál lubuk ida nu'udar
rekoñesimentu validade iha ita-nia ordenamentu jurídika internu, Sistema
Protesaun Universál Direitus Umanus. Hahú ho ratifika Karta Nasoins Unidas ho
aprovasaun husi Parlamentu Nasionál Timor-Leste iha loron 20 Maiu 2002 no
ratifikasaun barak seluk tan, Timor-Leste moos ratifika Konvensaun Kontra
Tortura, Pena sira seluk ou Tratamentu Kruél, Dezumanu ou Degradante ho
rezolusaun husi ita nia Parlamentu Nasionál n.º9/2003, de 17 de Setembru no
Paktu Internasionál Kona-ba Direitu Sivil no Polítiku husi rezolusaun
Parlamentu Nasionál nian maka nº. 3/2003, de 22de Julho.
Nee' hatudu kompromisu husi Timor-Leste atu
respeita direitus umanus. Iha relasaun ho tortura no tratamentu dezumanu sira
seluk, aleinde konvensaun sira ne'e ne'ebé bandu aplika tortura no tratamentu
dezumanu (porezemplu Deklarasaun Universál Direitus Umanus preve proibisaun
tortura no kualkér tratamentu dezumanu iha artigu No. 5, Paktu Direitus Civis
no Polítikus preve moos iha ninia artigu númeru 7), Timor-Leste moos iha ninia
Konstituisaun iha artigu sira ne'ebé maka proíbe aplikasaun tortura, tratamentu
dezumanu hanesan iha artigu 25 númeru 5, artigu 30 númeru 4, artigu 34 númeru
4, artigu 35 númeru 3 no aprova moos Kódigu Penál ho Dekretu-Lei No. 19/2009.
Kódigu penál Timor-Leste nian preve proibisaun ba tortura, tratamentu kruél,
dezumanu ou degradante sira seluk iha artigu sira hanesan artigu 167 to'o
artigu 169 no iha moos artigu sira seluk hanesan artigu 123 númeru 1 alinea f,
artigu 124 alinea f, artigu 125 númeru 1 alinea b, artigu 139 alinea a. No iha
moos proibisaun iha Kódigu Prosesu Penál iha artigu sira hanesan artigu 110,
artigu 111, artigu 112.
Husi ne'e hatudu katak Timor-Leste asegura
di'ak proibisaun ba tortura, tratamentu dezumanu no degradante tantu husi
rekoñesimentu ba validade jurisidade no husi prinsípiu supralegál (no ho
resesaun automátika no imediata tuir artigu 9 númeru 1 husi ita-nia
Konstituisaun ho hanoin katak ita-nia Konstituisaun hetan influénsia husi
doutrina sivilista ho orijen portugeza) husi Sistema Universál Protesaun
Direitus Umanus iha ita-nia ordenamentu internu hanesan moos husi Sistema
Protesaun Estaduál Direitus Umanus; ordenamentu jurídiku internu hanesan ita-nia
Konstituisaun rasik ho lei sira (kódigu penál) no ho nune'e halo tuir artigu 2
husi Konvensaun Konta Tortura, Protesaun Direitus Umanus kona-ba proibisaun ba
tortura no tratamentu dezumanu sira seluk. Atu hetan garantia ba seguransa
interpretasaun ba lei sira kona-ba tortura no tratamentu dezumanu, ita-nia
Konstituisaun husi artigu 23 preve ona katak kualkér interpretasaun tenke iha
konsonánsia (katak tenke tuir) ho Deklarasaun Universál Direitus Umanus.
Ho ratifikasaun husi Protokolu Opsionál ba Konvensaun
Kontra Tortura no Tratamentu sira seluk ou husi Punisaun Kruél, Dezumanu no
Degradante, Timor-Leste asume disponibilidade atu orgaun independente nasionál
sira ou internasionál sira bele vizita ho livre no regulár fatin sira ne'ebé
maka ema hetan limitasaun ba sira-nia liberdade (hanesan prizaun) atu prevene
kualkér tipu husi tortura ou kualkér tratamentu dezumanu sira seluk tuir artigu
1.
Protokolu Opsionál la iha kbiit atu fó
kastigu, atu publika relatóriu ba públiku. Nia simplesmente fó konsellu atu
hadi'a di'ak liután kondisaun prizaun sira nian. Ita hatene katak Timor-Leste
nu'udar nasaun foun ne'ebé maka foin sai husi funu entaun konsellu sira husi
organizasaun internasionál sira ne'ebé kontribui lori hases no hadi'a ita-nia
sistema rai laran sai di'ak liután importante tebes iha garantia no iha
promosaun atu respeitu Direitus Umanus iha Timor-Leste.
Liu-liu iha órgaun institusionál estaduál
sira hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste no Diresaun Nasionál Serbisu
Prizionál no Reinsersaun Sosiál husi Ministériu Justisa Timor-Leste.
Human Right Watch moos iha preokupasaun
hanesan bainhira sira hato'o sira-nia relatóriu kona-ba Timor-Leste no alerta
atu respeita no hadi'a di'ak liután problema Direitus Umanus iha instituisaun
rua ne'e.
Problema kona-ba
tortura, tratamentu dezumanu no degradante nu'udar problema antiga ida.
Problema ne'ebé mosu tanba arrogánsia husi ita ema hasoru ema seluk. Problema
ida-ne'ebé mosu tanba estratifikasaun klase sosiál no ho nune'e atu mantein
ukun ho seguru no estabilidade entaun ukun na'in sira foti, ida husi meiu sira
seluk, maka halo tortura. Ne'e ita bele haree akontese iha kualkér estadu iha
mundu ne'e iha tempu uluk dezde monarkia absoluta, demokrátiku no akontese moos
iha relijiaun.
Ita-nia rain Timor-Leste moos hasoru
situasaun difisil iha tempu uluk ein relasaun ho tortura, tratamentu dezumanu
no degradante liu-liu iha funu maun-alin, invazaun Indonézia nian to'o
libertasaun husi okupasaun ilegál Indonézia nian. Liutiha luta ida-ne'ebé la
hanesan, Timor-Leste moris nu'udar nasaun independente ida iha mundu iha sékulu
20.
Timor-Leste aprende husi ninia pasadu. Tanba
ne'e maka dezde proklama restaurasaun ba ukun rasik an iha 20 Maiu tinan 2002,
Timor-Leste ratifika kedas konvensaun internasionál barak-barak nu'udar Sistema
Universál Protesaun Direitus Umanus no asegura kedas iha Sistema Protesaun
Estaduál Direitus Umanus ho lei no lei oan sira ne'ebé bandu aplikasaun
tortura, tratamentu dezumanu no degradante iha ita-nia rai laran, Biar nune'e
ita presiza rona ema seluk sira-nia avaliasaun atu loos ka loos bele sai
nu'udar alarme ida atu ita hadi'a di'ak liután ou pelumenus ita kuidadu nafatin
ita-nia instituisaun estadu sira hotu lori respeitu ba Direitus Umanus bele sai
nu'udar orgullu ida ita-nia rain iha forum internasionál sira ou ba mundu
tomak.
*Antigo estudante da Escola de Direito
da Universidade do Minho do Mestrado em Direitos Humanos. Iha interese iha área
sira hanesan Judisiáriu, Direito Internacional dos Direitos Humanos, Direitos
Fundamentais, Direito do Ambiente, Direitos Humanos e Biomedicina. Iha relasaun
di’ak ho Escola de Direito da Universidade do Minho. Agora daudaun hanesan
Professor da História, Cultura e Língua Timorense no História e Cultura
Portuguesa iha Instituto São João de Brito – Kasait, Likisa. Bele kontaktu iha
76094252.
Nota: Artigu ne’e hetan publikasaun iha Jornal
Suara TimorLorosa’e no jornal Timor Post.
Comentários
Enviar um comentário